Dobro došli

Posljednjih godina učestale su javne rasprave i kontroverze oko logora Jasenovac izgrađenoga u kolovozu 1941. godine nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Istodobno, znanstvenici se sve više približavaju konsenzusu o uvjetima života i smrti u logoru te počinju s istraživanjem ​​kako kultura pamćenja oko Jasenovca utječe na današnja društva u Srbiji, Hrvatskoj i drugim dijelovima tadašnje SFR Jugoslavije.

Konferencija Jasenovac: prošlost i sadašnjost – povijest i sjećanje na institucionalno uništenje, koja će se održati od 24.–26. ožujka 2020. godine, okupit će tim međunarodnih stručnjaka koji istražuju ​​povijest i sjećanje na Jasenovac metodom kritičke analize složene mreže koja povezuje prošlost i sadašnjost. Znanstvenici će preispitivati dugogodišnje povijesne kontroverze i predstaviti nova istraživanja, ali i doprinijeti boljem razumijevanju mijenjanja kulture pamćenja tijekom godina.

Povezujući lokalnu povijest i pamćenje sa širim europskim trendovima, konferencija će otvoriti put intenziviranju istraživačke suradnje preko nacionalnih granica te istodobno pomoći širenju svijesti o logoru Jasenovac kao jednome od važnijih mjesta holokausta. Konferencija će suradnjom s medijima, političkim akterima, edukatorima i širom javnošću, pripomoći suzbijanju narušavanja činjenica i manipulacija koje i dalje opterećuju javnu raspravu i percepcije o logoru.

U Beogradu, Jasenovcu i Zagrebu će se tijekom tri dana održavati različite aktivnosti kako bi se postigao što veći utjecaj u društvima najviše pogođena bolnom baštinom koju predstavlja logor Jasenovac. Aktivnosti se sastoje od kombinacije znanstvenih rasprava na panelima s nizom javnih događanja koji teže

  • povećanju znanja o trenutnom stanju istraživanja
  • poticanju regionalne i šire međunarodne istraživačke suradnje
  • povezivanju povijesti i kulture sjećanja na logor Jasenovac sa širim europskim trendovima
  • poticanju javne rasprave o logoru
  • podizanju svijesti o manipulacijama, iskrivljavanju činjenica i negiranju Jasenovca

Javna događanja

23. ožujka: Beograd

  • Diskusija: “Jasenovac u srpsko-hrvatskim odnosima”

24. ožujka: Beograd

  • Plenarno predavanje Ulricha Herberta, Sveučilište Albert-Ludwig u Freiburgu:  “Jasenovac and the Concentration Camp System in Europe” (Jasenovac i sustav koncentracijskih logora u Europi)
  • Paneli
    • Genocid i masovni zločini u NDH
    • Žrtve u jasenovačkom logorskom kompleksu
    • Perspektive na počinitelje
    • Estimacije i statisički podaci o broju ubijenih

26. ožujka: Zagreb

  • Plenarno predavanje Deborahe Lipstadt, Sveučilište Emory: 
    “Holocaust Denial” (Poricanje holokausta)
  • Paneli:
    • Kultura sjećanja na terror u NDH
    • Sjećanje na Jasenovac u komparativnoj perspektivi
    • Jasenovac i obrazovanje
    • Okrugli stol

Osnovne činjenice o logoru Jasenovac-Stara Gradiška

Povijest

Odmah po dolasku ustaša i Ante Pavelića na vlast 10. travnja 1941. godine, novi je fašistički režim započeo s kampanjom progona i masovnog ubijanja Srba, Židova i Roma. Ciljanim etničkim zajednicama dodani su brojni hrvatski, muslimanski (danas bošnjački) i drugi politički neprijatelji režima.

Nove vlasti osnovale su logor Jasenovac u kolovozu 1941. godine, koji je upravno pripadao Odjeljku III Ustaške nadzorne službe. Logoru Jasenovac dodan je i logor Stara Gradiška, koji je korišten za smještanje političkih zatvorenika te srpskih žena i djece.

Jasenovac je ostao u funkciji do svibnja 1945. godine, kada su ga oslobodile snage „Narodnooslobodilačke vojske“ pod zapovjedništvom Josipa Broza Tita. Dana 22. travnja svake se godine obilježava pokušaj proboja zatvorenika neposredno prije oslobođenja te se održava ceremonija u znak sjećanja na žrtve logora.

Sjećanje

Budući da je ustaška uprava uspjela uništiti većinu logora prije oslobođenja, nakon rata gotovo da nije sačuvana niti jedna građevina. Danas se Spomen područje Jasenovac sastoji od malenih nasipa na kojima se nalazila vojarna, muzejske izložbe te spomenika Cvijet autora Bogdana Bogdanovića. U podnožju spomenika nalazi se odlomak iz ratne pjesme pjesnika i partizana, Ivana Gorana Kovačića, „Jama“.

Kovačićeva je sudbina simbolična za stradanja više od milijun Jugoslavena tijekom Drugoga svjetskog rata. Ubili su ga četnici 1943. godine te ga bacili u jamu sličnu onoj koju je opisao. Na kraju pjesme Kovačić se pita je li moguće te izražava želju za prevladavanjem prošlosti i sadašnjosti s ciljem izgradnje bolje budućnosti:

Zar ima mjesto bolesti i mukâ,
Gdje trpi, pati, strada čovjek živ?
Zar ima mjesto, gdje udara ruka,
I živiš s onim koji ti je kriv?

Kontaktirajte nas

Pošaljite komentar

No comments to show.
%d bloggers like this: